hearingtest

Znanstvenici su uočili promjene u funkciji unutarnjeg uha kod djece s autizmom, a koje mogu utjecati na sposobnost te djece u prepoznavanju govora. Zaključak studije upućuje na to da bi se jednog dana jednostavan slušni test mogao koristiti za otkrivanje rizika razvoja autizma kod djece u najranijoj životnoj dobi.

Ova studija prikazuje jednostavnu, sigurnu i neinvazivnu dijagnostičku metodu kao “screening” metodu koja bi mogla otkriti poteškoće sa sluhom koje su povezane s autizmom. Ta metoda bi stručnjacima mogla otvoriti novi pogled na autizam i omogućiti djeci raniju intervenciju kako bi intervencija postigla optimalan ishod.

Iako je većina simptoma autizma prisutna i prije njihove druge godine života, djeca sa autizmom najčešće dobe dijagnozu poslije četvrte godine, a što znači da se s tretmanima započinje kasnije, čime se usporava mogući učinak tretmana.

Jedni od najranije primjetivih i uvijek prisutnih simptoma autizma uključuju sluh, a obzirom da se većina testiranja pouzda na govor, često su ti testovi neučinkoviti kod najmlađe djece koje zaostaju u području komunikacije.

Nova studija je objavljena u časopisu Autism Research. U njoj su znanstvenici koristili tehniku kojom su mjerili otoakustična emitiranja. Ta tehnika je vrlo slična “screening” metodi koja se koristi u rodilištima prilikom testiranja sluha novorođenčadi.

Koristeći sićušne slušalice i mikrofon, znanstvenici su bili u mogućnosti pratiti znakove poteškoća obrade zvukova u uhu. Da budemo precizniji, viskoosjetljiv mikrofon u uređaju je u stanju detektirati trenutačni protok zvuka stvorenog u membranama unutarnjeg uha kao reakciju na određene tonove i kliktajuće zvukove.  Ukoliko te stanice ne funkcioniraju ispravno, dijagnostički uređaj ne može detektirati protok, što upućuje na izostanak pravilne funkcije unutarnjeg uha ili pužnice.

Znanstvenici su testirali sluh djeci u rasponu od šest do sedamnaest godina starosti od kojih je polovica imala poremećaj iz autističnog spektra. Djeca s dijagnozom autizma su imala poteškoća kod specifične frekvencije (1-2 kHz) koja je bitna za obradu govora. Znanstvenici su pronašli i poveznicu između stupnja nefunkcionalnosti pužnice i izraženosti simptoma iz autističnog spektra.

Poteškoće sa sluhom su već dugo povezane sa razvojnim kašnjenjem, kao i drugim poteškoćama – poput izostanka govora. Iako ne postoji povezanost između poteškoća sluha i autizma, poteškoće u obradi zvukova govora mogu doprinijeti izraženijim glavnim simptomima autizma. Otkrivanje poteškoća u ranijoj životnoj dobi djeteta bi moglo pomoći u otkrivanju rizika za razvoj autizma, te omogućiti stručnjacima da ranije krenu s intervencijama. Uz to, u slučaju pozitivnog nalaza bi se stručnjaka moglo uputiti da se prilikom tretmana koriste slušna pomagala u cilju povećanja raspona zvukova koja je uho u stanju obraditi.

Obzirom da test nije invazivan, skup, te ne zahtijeva reakciju na glas, mogao bi se prilagoditi za potrebe “screening” metode djece u najranijoj dobi, te je to područje na kojem znanstvenici nastavljaju svoj rad.

Facebook Comments

Ostavite komentar