interoception.jpg

Što je interocepcija?

Udobno se smjestite i zatvorite oči. Što osjećate u svom tijelu? Da li vam srce udara brzo ili sporo? Dišete li duboko ili plitko? Osjećate li potrebu za obavljanjem nužde? Gladni ste? Napeti?

Ove osjećaje dobivamo uz pomoć našeg interoceptivnog sustava. Interocepcija nam pruža informacije o unutrašnjem stanju našeg tijela.

Kako interoceptivni sustav djeluje?

Slično ostalim senzornim sustavima, interoceptivni se sastoji od specijaliziranih receptora odgovornih za prikupljanje važnih senzornih informacija. U slučaju interocepcije, senzorni receptori su prožeti kroz većinu tkiva u našem tijelu – mišićima, koži, kostima i slično.

Prikupljene informacije putuju u mozak. Tamo se vrši pretvaranje informacija u poruke koje nam omogućuju da prepoznamo glad, sitost, svrbež, bol, hladnoću, mučninu, potrebu za obavljanje nužde, škakljanje, tjelesni napor, spolnu uzbuđenost, te emocionalna stanja poput ljutnje, smirenosti, ometenosti ili straha. Interocepcija nam pruža odgovor na pitanje: “Kako se osjećam?”.

Interocepcija je unazad deset godina u središtu istraživanja u mnogim područjima. Poteškoće u interocepciji su povezane sa mnogim poremećajima – tjeskoba, PTSP, pretilost, poremećaj hranjenja, ADHD, depresija, Tourette, sklonost alkoholu i drogama, shizofrenija, te između ostalih i poremećaj iz autističnog spektra. 

Zašto je interocepcija važna?

Istraživanja su pokazala da su osobe kojima inzularni korteks (centar u mozgu koji prikuplja senzorne informacije i šalje poruke) dobro funkcionira, svjesnije osjećaja u svom tijelu. Za te osobe se kaže da imaju dobru interoceptivnu svjesnost (IS).

Interoceptivna svjesnost je definirana kao sposobnost osobe da zapazi osjećaje i pridoda im  značenje. Na primjer, možete osjetiti da su vam usta i grlo suhi, te znate da ste žedni. Ako osjetite tremor mišića, drhtanje i ubrzano kucanje srca, znate da ste nervozni.

Normalna razina IS je jasno povezana sa razvojem mnogih važnih vještina – samosvjesnost, samoregulacija, rješavanje problema, intuicija, fleksibilnost razmišljanja, društvena svjesnost i stavljanje u tuđu poziciju. Nasuprot tome, osobe sa smanjenom interoceptivnom svjesnošću imaju poteškoće s tim vještinama što može imati značajan utjecaj na zdravlje, dobrobit i uspješno funkcioniranje te osobe.

Barbara, majka devetogodišnjaka kaže :” Moj sin nikada nije osjetio glad. Morala sam ga podsjetiti da nešto pojede. Za vrijeme obroka morala sam pogađati. Nisam znala dajem li mu premalo ili previše hrane, što je za roditelja poprilično stresno. Naporno smo radili na razvijanju svjesnosti tjelesnih signala. Kada se sada sin požali da je gladan i pita kada će biti večera, osjećam veliko olakšanje.”

Vicky kaže :”Kao mlađa sam imala općenit osjećaj svrbeži. Užasan osjećaj. Nisam znala da li sam bolesna, uzrujana ili napeta. Išla bih liječniku i svoje simptome sam mogla opisati samo kao – osjećam se svrbljivo. Na osnovu toga ni liječnik mi nije mogao pomoći da se osjećam bolje. Bilo je grozno tako živjeti.”.

Linda :”Moja klijentica sa autizmom je imala uraslu stidnu dlaku, te se razvila gnojna infekcija veličine marelice. Nije osjećala bol, te nije tražila pomoć. Roditelji nisu znali što se događa dok to majka nije slučajno primijetila prilikom jednog oblačenja.”.

Rick, sedamnaestogodišnjak je podijelio :” Razvojem bolje interocepcije sam postao svjesniji svojih osjećaja što mi je pomoglo i u razumijevanju osjećaja kod drugih ljudi.”

Utjecaj na samoregulaciju

Od radnih terapeuta se često traži da kod klijenata podrže razvijanje vještine samoregulacije. Dobra interoceptivna svjesnost je neophodna za efikasnu samoregulaciju jer je u podlozi mnogih oblika samoregulacije uključujući i emocionalnu regulaciju, kao i regulaciju stanja organizma.

Naš interoceptivni sustav upravlja trenutnim homeostatskim procesima. Promjene u tjelesnim tkivima upozoravaju mozak da poduzme radnje kako bi postigao ravnotežu. Mnogi homeostatski procesi se događaju automatski, da toga nismo ni svjesni (npr. regulacija šećera u krvi). Međutim, postoje i važne, svjesne i svrhovite radnje koje pripadaju samoregulaciji. Interocepcija upravlja našim samoregulirajućim ponašanjem.

Kada je interoceptivna svjesnost u redu jasno osjećamo ono što nas upozorava da ne postoji unutarnja ravnoteža. Motivira nas da učinimo potrebne radnje za ponovno vraćanje ravnoteže, te nam pomaže da se osjećamo udobnije. Ako smo žedni, nešto popijemo. Ako nam se mokri, odemo na zahod. Ako nam je hladno, ogrnemo se. Ako smo tjeskobni, tražimo utjehu. U slučaju frustracije, tražimo pomoć.

Osobe sa smanjenom interoceptivnom svjesnošću nemaju uvijek pravovremenu ili jasnu potrebu za reakcijom. Na primjer, Chloe, djevojka sa autizmom kaže :”Nisam primjećivala da imam poteškoća sa osjećanjem svojih unutarnjih signala. Nikada nisam ni čula za interocepciju. No, kada sam za nju čula sve je dobilo smisao. Osvještavanje interoceptivnih poteškoća mi je pomoglo da si objasnim zašto mi je teško točno odrediti simptome kada sam bolesna. Zašto ponekad uzimam obrok za obrokom, a da ne osjetim sitost. I zašto se lako uzrujam. Zato jer sam već debelo u oluji nelagode i frustracije prije nego toga postanem svjesna.”.

Max, osmogodišnjak sa ADHD-om objašnjava :”Ne primjećujem da postajem ljut dok moj bijes ne eksplodira. No, tada je već kasno. Osjećaji su prejaki i ne mogu ih kontrolirati.”.

Janet je majka jedanaestogodišnje kćeri sa autizmom i kaže :”Moja kćer je u stanju provesti cijeli dan bez tekućine ako je netko ne podsjeti da treba piti. Ne osjeća žeđ.”.

Postizanje ugode i ravnoteže

Samoregulacija može biti vrlo otežana ako nismo sposobni jasno razaznati najvažnije unutarnje tjelesne signale. Interocepcija zaokružuje ono što su mnogi radni terapueti sumnjali duže vrijeme – da u podlozi samoregulacije postoji nešto više.

Samoregulacija nije samo pamćenje osjećaja i pripadajućih strategija. Samoregulacija  nije samo uspostavljanje senzorne dijete ili unaprijed pripremljenih strategija za smirivanje. Samoregulacija podrazumijeva i razvijanje jasnog i pravovremenog nagona za djelovanjem. Podrazumijeva razvijanje intuitivnog razumijevanja što pojedini unutarnji signal znači i što ga uzrokuje. Podrazumijeva urođenu sposobnost za dosezanjem određene razine ugode i ravnoteže. Kada se uspostavi interoceptivna svjesnost, stvara se preduvjet za pravu samostalnost osobe.

Kelly Mahler, MS, OTR/L za occupational-therapy.advanceweb.com

Kelly Mahler je radna terapeutkinja, konzultant za autizam,
autor i predavač. Napisala je knjigu:
Interocepcija: Osmi senzorni sustav. 
U knjizi se nalaze istraživanja, procjena i savjeti za
intervenciju za poboljšanje interocepcije.
Facebook Comments

Ostavite komentar