sinkro

Čini se da osobe sa neurorazvojnim poremećajima poput autizma, opsesivnog kompulzivnog poremećaja (OKP), Tourettovog sindroma, disleksije i specifičnog jezično-govornog poremećaja svoje disfunkcije kompenziraju oslanjajući se na deklarativno pamćenje. Deklarativno pamćenje je oblik dugotrajnog pamćenja, a riječ je o svjesnom pobuđivanju pojmova i informacija različite vrste, kao što je slučaj kada se prisjećamo nekih doživljaja ili podataka o nekom predmetu.

Ova pretpostavka je nakon desetljeća istraživanja ponuđena od neuroznanstvenika sa Sveučilišnog medicinskog centra u Georgetownu. Zaključci istraživanja su objavljeni na internetu, dok će u tiskanom obliku biti objavljeni u travanjskom broju časopisa “Neuroscience and Biobehavioral Reviews”.

Kompenzacija deklarativnim pamćenjem omogućava osobama sa autizmom da nauče prolaziti kroz razne društvene situacije. Osobama sa OKP i Tourettovim sidromom pomaže kod kontrole tikova i prisilnih ponašanja. Nadalje, kod osoba sa disleksijom, autizmom, specifičnim jezično-govornim poremećajima, kao i razvojnim poremećajem govora, deklarativno pamćenje omogućava strategije u prevladavanju govorno-jezičnih poteškoća.

Kod mozga postoje mnogi mehanizmi učenja i pamćenja, no deklarativno pamćenje je broj jedan. Svjesno, deklarativno pamćenje se može naučiti kao i nesvjesno, implicitno pamćenje. Deklarativno pamćenje je vrlo prilagodljivo jer je primjenjivo na gotovo sve. Stoga se kroz to pamćenje mogu naučiti sve vrste kompenzatornih strategija, pa čak može i nadomjestiti pogođen i oslabljen sustav.

Ipak, u većini slučajeva deklarativno pamćenje neće u potpunosti moći kompenzirati nedostatke, te iz tog važnog razloga osobe sa poteškoćama i dalje imaju značajnih problema sa kompenzacijom.

Spoznaja da se osobe sa ovim poteškoćama mogu pouzdati na deklarativno pamćenje ukazuje na koje se načine mogu poboljšati dijagnostika i tretmani poremećaja. Dva su načina – modeliranjem tretmana koji se oslanjaju na deklarativno pamćenje i unaprjeđivanjem učenja kroz ovaj sustav sa ciljem povećanja sposobnosti kompenzacije. S druge strane, tretmani koji su modelirani na način da osoba izbjegava kompenzaciju deklarativnim pamćenjem mogu ojačati disfunkcionalnost sustava.

Znanstvenici objašnjavaju da osobe ženskog spola bolje koriste deklarativno pamćenje od osoba muškog spola, te je i to možda razlog otežane dijagnostike i rjeđe dijagnoze kod djevojčica u odnosu na dječake.

Deklarativno pamćenje može kompenzirati i disfunkcionalnosti nekih drugih poremećaja poput ADHD-a, afazije i Parkinsonove bolesti.

 

Izvor: neurosciencenews.com

 

 

 

Facebook Comments

Ostavite komentar