razgovor

O MASTURBACIJI

Masturbacija je ponašanje (stimulacija spolnog organa) koje je u djece dio prirodnog procesa istraživanja vlastite tjelesnosti i samoregulacije. Uobičajeno se javlja već prije prve godine života kada dijete dodirima otkriva svoje genitalije prilikom mijenjanja pelene.Svjesna stimulacija s ciljem poticanja ugodnih dodira i unutarnjih osjećaja općenito se javlja u kasnijoj dobi ranog djetinjstva. Masturbacija u ovoj životnoj dobi u suštini je vrlo senzorno uvjetovana i nema isto značenje kao kod odraslih osoba. Tijekom djetinjstva djeca će povremeno masturbirati u različitim vremenima: tijekom odlaska na spavanje, kada im je dosadno, kada imaju potrebu regulacije svojih osjećaja ili jednostavno jer se žele osjećati dobro u svom tijelu. Djeca u preadolescentnoj dobi imaju povećanu svjesnost prisutnosti različitih tjelesnih osjećaja. Kada ih se upita, obično objašnjavaju masturbaciju kao jednostavnu radnju kojom odgovaraju na tjelesne potrebe. Najčešće se masturbacija u toj dobi ne povezuje sa seksualnošću, no preadolescenti će postupno započeti povezivati svoja iskustva masturbacije s onim što čuju i uče o seksualnosti i najzad će razviti potpunije razumijevanje što je masturbacija, što im znači i kako na njih utječe.

AUTIZAM I MASTURBACIJA

Velika većina djece s autizmom ima i poremećaj senzorne obrade, poteškoće sa emocionalnom regulacijom i tjelesnom svjesnošću. Kod djece s tim poteškoćama svjedoci smo masturbacije koja je drugačija po pitanju učestalosti, trajanju, tehnici i kontekstu. Kod djece s autizmom masturbacija se također odnosi na njihovu znatiželju prema vlastitoj tjelesnosti, no zbog poteškoća u spoznaji tjelesnosti taj proces može potrajati znatno dulje. Nadalje, ako je djetetu potreban snažan taktilni, vestibularni ili proprioceptivni podražaj, masturbacija je način na koji postižu potreban senzorni input. Zbog nemogućnosti razlikovanja unutarnjih osjećaja (umor, glad i slično), masturbacija postaje pogrešan odgovor na zbunjujuće stanje u kojem se dijete nalazi, te pogrešan dio tijela zbog kojeg se tako osjeća. Kod mlađe djece se emocionalna regulacija postiže kroz senzomotorne strategije koje uključuju kretanje, mišićne kontrakcije i tjelesnu bliskost sa roditeljima. U dobi 4-7 godina, tj. kada dijete kognitivno najbrže napreduje, dijete je u mogućnosti verbalno izraziti svoje osjećaje i prepoznati tuđe, te razumjeti situaciju. Tada više nije potrebna tjelesna aktivnost za regulaciju osim kada su osjećaji prejaki. No, ako je u pitanju dijete koje zbog poteškoća nije kognitivno spremno za razvoj komunikacije, masturbacija će i dalje biti jedno od ponašanja kroz koji se traži odgovarajući podražaj, te je potrebno nastaviti sa senzomotornim strategijama.

KAKO REAGIRATI?

Kako bi zaštitili emocionalni razvoj svog djeteta nikako nemojte djetetu braniti masturbaciju. Masturbaciju treba strukturirati, odnosno podučiti dijete koji su to intimni dijelovi tijela, kada i gdje to može raditi.

 

KADA SE ZABRINUTI?

  • Kada masturbacija postane kompulzivna reakcija na stres
  • Kada je masturbaciju teško strukturirati po pitanju vremena, mjesta i učestalosti
  • Kada je masturbacija toliko učestala da onemogućava dijete u drugim aktivnostima
  • Iznenadno povećanje u frekvenciji ili promjena konteksta

 

ŠTO UČINITI AKO STE ZABRINUTI?

  • Proučavajte trenutak i kontekst koji dovodi do masturbacije (npr. nakon povratka iz škole, kada su roditelji zauzeti i nedostupni..). Dobra je ideja voditi dnevnik vaših promatranja koji će vam pomoći kod analize ponašanja.
  • Smatrajte kompulzivnu masturbaciju kao dio nekog većeg problema.
  • Istražite što leži ispod problema masturbacije: emocionalna potreba (u svrhu reguliranja emocija), afektivna potreba (u svrhu privlačenja pažnje), senzorna potreba (u svrhu taktilne stimulacije ili smirivanja prije spavanja) i/ili okupacionalna potreba (u svrhu suzbijanja dosade).
  • Pokušajte komunicirati sa djetetom i vidjeti što mu ta aktivnost znači, kako se osjeća iz njegove perspektive. Neka samo da ime toj aktivnosti i uvijek u komunikaciji koristite taj izraz.
  • Iako postoji mala vjerojatnost uvijek razmotrite i mogućnost spolnog zlostavljanja ili iskorištavanja, pogotovo ako je počelo naglo.
  • Obratite pažnju i na vaše reakcije na djetetovo ponašanje, možda je traženje pažnje svrha.

Kada utvrdite što je u podlozi masturbacije, pokušajte u raspored uvrstiti drugačije i prihvatljive aktivnosti koje mogu zadovoljiti djetetovu potrebu.

  • Ako dijete traži taktilnu stimulaciju ponudite mu masaže, zagrljaje, škakljanje ili bilo koju drugu aktivnost koja pruža taktilni input
  • Ako dijete kroz masturbaciju regulira emocije (traži smirujući učinak) povećajte motoričke aktivnosti (skakanje, trčanje), impaktne aktivnosti (udaranje jastucima) i igre za kontrolu disanja (puhanje mjehurića, balona, fućkanje, sviranje frule i sl.)

Ponudite djetetu pomoć i informacije kroz socijalne priče (vizualna podrška!) o intimnim dijelovima tijela i masturbaciji. Važno je da dijete razvije rječnik primjeren svojoj dobi. S otprilike 5 godina dijete bi već trebalo razumjeti pojam intimnosti i masturbirati kada i gdje ga nitko ne vidi.

Primjeri socijalnih priča o intimnim dijelovima i masturbaciji:

privateparts

 

privateparts2

masturbation

 

 

 

Facebook Comments

Ostavite komentar