Postoje mnoge strategije u borbi protiv napetosti i tjeskobe, ali prvi korak uvijek je zadovoljiti živčani sustav. Neuredni uvjeti rada živčanog sustava učinit će vas osobom sklonoj tjeskobi. Ovo je prvi u nizu članaka o prevenciji i prevladavanju napetosti i tjeskobe.

overload

Tjeskoba je veliki izazov mnogim osobama s poremećajem iz autističnog spektra. Njihov živčani sustav je često nesinkroniziran s ostatkom svijeta, te pod stalnim opterećenjem osjetilnih, društvenih i drugih impulsa. Dijelom su za to odgovorni i unutarnji čimbenici koji doprinose neredu u živčanom sustavu. Jedan od prvih koraka u sprječavanju i zaustavljanju tjeskobe je započeti od temelja i zadovoljiti živčani sustav. Postoje tri vrlo važna čimbenika koja je potrebno zadovoljiti:

  1. Prehrana: Uredne prehrambene navike i pravilna ishrana su vrlo važni kako bi živčani sustav ostao jak i spreman na izazove. Mnoga djeca iz spektra imaju intoleranciju na neku hranu ili sastojke, alergije i poteškoće u obradi bjelančevina, šećera, konzervansa, boja i drugih dodataka u namirnicama. Uz osjetljivost na hranu i izbirljivost u prehrani teško je uspostaviti dobro uravnoteženu prehranu. Iako je teško ostvarivo, postizanje urednih prehrambenih navika i pravilne ishrane je važno za pravilan rad živčanog sustava.
  2. San i odmor: San je vrlo važan za regulaciju živčanog sustava i održavanje učinkovitog imunološkog sustava. Otprilike 50% djece s poremećajem iz spektra ima poteškoća sa spavanjem. Ukoliko živčani sustav ne dobiva dovoljno sna, on postaje opterećen i umoran, te će dodatno usporiti već ionako sporiju obradu podataka. Što je živčani sustav iscrpljeniji, tjeskoba će biti jača. Zbog toga što je kod osoba iz spektra živčani sustav neprestano pod određenim stresom, važno je uzimati češće odmore kako bi se osobe oporavile i osnažile. Kada je osobama s autizmom živčani sustav iscrpljen, sposobnosti obrade podataka su ubrzano pogoršavaju.
  3. Vježba i fizička aktivnost: Kretanje i tjelesni napor su najvažniji za uredan rad živčanog sustava. Ono povećava razinu serotonina, neurotransmitera koji ima važnu ulogu u neurološkim procesima i regulaciji ponašanja. Tjelesna aktivnost pomaže regulaciji sna i raspoloženja oslobađajući kemikalije koje sprječavaju tjeskobu, umanjuju depresiju i pojačavaju zadovoljstvo.

Ova tri osnovna čimbenika su najvažnija za djetetov živčani sustav. Dodatne strategije također mogu pomoći živčanom sustavu u boljoj regulaciji i njegovom radu.

  1. Osigurajte osjetilne podražaje koji smiruju i uravnotežuju živčani sustav. Stimulacija koja smiruje (umirujuća glazba, pritisak prsluka ili deke, lagano ljuljanje…) djeluje ublažavajuće za pretjerano pobuđen živčani sustav. S druge strane, ako je živčani sustav premalo pobuđen i trom, pobudit ćemo ga suprotnom stimulacijom (fizička aktivnost, življa i brža glazba, skakanje…). Održavanje optimalne razine pobuđenosti je važno za sprječavanje i ublažavanje tjeskobe.
  2. Sudjelovanje u omiljenim aktivnostima djeluje blagotvorno na živčani sustav. Usmjeravanje pažnje na čitanje, slušanje glazbe, šetnju ili neku drugu omiljenu aktivnost oslobađa dopamin (neurotransmiter sa sličnim učincima kao i serotonin). Dopamin smiruje živčani sustav, te poboljšava raspoloženje osobe.
  3. Tehnike opuštanja: Provođenje meditacije, joge, vježbi za opuštanje mišićne napetosti i sličnih tehnika nekoliko puta kroz dan pomaže u otklanjanju napetosti i tjeskobe, te pomaže urednom radu živčanog sustava.
  4. Povratak prirodi! Boravak u prirodi gdje nema umjetne rasvjete i zvukova pomaže oporavku živčanog sustava. Oporavku i regulaciji pomažu i osjetilni podražaji iz prirode (pogled, zvukovi i mirisi). Boravak u prirodi osobama iz spektra autizma daje priliku da pobjegnu od za njih neugodnih, umjetnih podražaja gradske vreve.
  5. Samostimulacija u obliku ponavljajućih, ritmičkih osjetilnih uzoraka ponašanja može pomoći u regulaciji živčanog sustava kada je premalo ili previše pobuđen. Također, može se koristiti kako bi se blokirao utjecaj neugodne stimulacije. Bez obzira da li su to pokreti, glas ili zvukovi, dodir, samostimulirajuće ponašanje pomaže regulaciji i smirivanju živčanog sustava.
  6. Suplementi se mogu koristiti kako bi se promijenio kemijski sastav u živčanom sustavu, te smanjila tjeskoba. Mogu se koristiti kako bi se potaknuli probava, ojačao imunološki sustav ili izravno smanjila tjeskobu. Nikako nemojte sami uzimati ili davati suplemente bez konzultacije ili propisivanja od strane liječnika ili druge osobe, stručnjaka za poremećaj iz autističnog spektra.
  7. Na kraju, ali samo u kombinaciji sa gore nabrojanim tehnikama, mogu se davati lijekovi kako bi se smanjila teška, kronična tjeskoba. Anksiolitici i antidepresivi se uspješno primjenjuju kod osoba iz spektra, ali kao i kod suplemenata potrebno je da ih propiše liječnik. Nadalje, ovi lijekovi često dolaze sa nuspojavama i treba ih uzimati s oprezom i pod kontrolom liječnika.

Pročitajte nastavak

izvor

 

Facebook Comments

6 thoughts on “Strategije za prevladavanje napetosti i tjeskobe – 1.dio

Ostavite komentar