Applied Behavioral Analysis (ABA) ili Primjenjena analiza ponašanja je znanost koja ima jake empirijske temelje i najbolje je empirijski vrijednovana znanost u tretmanu autizma. Ona se oslanja na točnu interpretaciju interakcije između prethodne varijable (podražaja, naloga) i posljedice (pojačanja, nagrade), te upotrebe tih informacija za sistematično planiranje željenog učenja i programa promjene ponašanja. ABA je sistem tretmana autizma koji se temelji na bihevioralnim teorijama koje, jednostavno rečeno, navode da ponašanje može biti podučavano kroz sistem nagrada i posljedica.Ovaj koncept se objašnjava na ovaj način: Primjenjena – principi se primjenjuju na socijalno značajno ponašanje, Bihevioralna – utemeljena na znanstvenim načelima ponašanja i Analiza – napredak se mjeri i modificiraju intervencije.

ABA metode se koriste kako bi se podržale osobe sa autizmom i drugim srodnim razvojnim poremećajima na najmanje pet načina:

(a) da uče nove vještine (npr. sistematične instrukcije i procedure nagrađivanja za podučavanje funkcionalnim životnim vještinama, komunkacijskim vještinama ili socijalnim vještinama),

(b) da pojačaju i održavaju prethodno stečene vještine,

(c) da generaliziraju ponašanja iz jedne u drugu situaciju (npr. učenje i prenošenje durštvenih vještina u prirodno okruženje),

(d) da ograniče ili usmjere stanja pod kojima se određena
ponašanja pojavljuju (npr. modificiranje okruženja za učenje), (e) smanji ometajuća ponašanja smanjivanjem broja pojačavanja i pojačavanje željenih ponašanja zamjenjivanjem.

Ove metode su inkorporirane u ABA edukacijske programe i sastoje se iz dvije komponente. Prva je procjena ponašanja u edukacijskom kontekstu i druga je intervencija zasnovana na procjeni sa ciljem unapređenja akademskih, stručnih, životnih vještina, i socijalnog ponašanja.
U jednom od prvih radova o primijenjenoj analizi ponašanja, Baer, Wolf i Risely (1967) naglašeno sedam bitnih elementa ABA-baziranih programa:
• Program mora biti primijenjiv. Ponašanje na koje se odlučite usredotočiti trebalo bi imati neki društveni značaj. Okoliš i doganaji bi trebali biti zabilježeni s preciznošću.
• Program mora biti analitičan. Trebao bi pružiti jasane i uvjerljive pokazatelje, kroz pažljivo prikupljene podatake, da je intervencija odgovorana za promjene u ponašanju.
• Program mora biti tehnološki. Tehnike koje se koriste bi trebale biti opisane dovoljno detaljno da bi mogle biti ponovljene od strane drugog pojedinca.
• Program mora biti konceptualno sustavan. Treba pridati značaj ustanovljenim i prihvaćenim načelima.
• Program mora biti učinkovit. Program treba nastojati promijeniti ciljano ponašanje do stupnja u kojem ponašanje ima smisla.
• Program bi trebao prikazati neke općenitosti. Promjene u ponašanju treba promatrati u raznim okruženjima, ili bi ih trebalo proširiti na široku paletu srodnih ili sličnih ponašanja.
U praksi se može naći šarenolikost pristupa ABA-baziranim intervencijama, za djecu s autizmom gdje svaki može koristiti jedinstveni sistem nastave, svaki može staviti različita ponašanja u fokus, ali svaki se temelji na ABA znanstvenom pristupu (Anonnymus 1).

aba

Facebook Comments

Ostavite komentar